Svet se globalno suočava sa masovnim migracijama kakve nisu zapamćene od Drugog svetskog rata. Izbeglička kriza u kontekstu prihvatanja i integracije u novo društvo uglavnom se sagledava iz ugla države i društva u koje izbeglice i migranti dolaze. Veoma često se zanemaruje činjenica da se i izbeglice i migranti suočavaju sa dodatnim problemima koje donose ulazak u novu kulturu i prilagođavanje drugačijem načinu života. Patnja se ne završava dolaskom u državu za koju veruju da će biti mesto njihove slobode i sigurnosti. Borba se nastavlja hvatanjem u koštac sa, u većoj ili manjoj meri, neprijateljskim sentimentom i strahom domaćina, koji možemo označiti pojmom ksenofobija.Publikacija pruža kratak teorijski okvir za razumevanje pojma ksenofobije kao oblika manipulacije koji za cilj ima izazivanje straha i hostilnosti kod stanovništva prema strancima, u ovom slučaju prema izbeglicama i migrantima sa Bliskog istoka i iz Afrike koji trenutno borave na teritoriji Republike Srbije. Pored definisanja pojma, objašnjeni su najčešći univerzalni modeli nastanka ksenofobije, s osvrtom na one koji su se najbolje ”zapatili” u našem društvu. Na kraju, predstavljena je kratka analiza medijskog sadržaja i sadržaja na društvenim mrežama koji se bave izbegličkom i migrantskom tematikom. U fokusu analize jesu teme kojima se najčešće manipuliše srpska javnost – od teorija zavere o masovnom naseljavanju izbeglica i migranata, preko ideje o „islamizaciji” naše zemlje i uništenju srpskog nacionalnog identiteta i kulturnih vrednosti, do percepcije izbeglica i migranata kao opasnih za bezbednost lokalnog stanovništva.Iako sa izbeglicama i migrantima najčešće delimo iste vrednosti – želimo bolju i mirniju budućnost, podela na ”nas” i ”njih” sve je izraženija. Glomazna manipulativna mašinerija koja proizvodi i reprodukuje ksenofobiju u našem društvu koristi se lažnim vestima, dezinformacijama, teorijama zavere, političkom propagandom, senzacionalizmom, ali i svim ostalim slabostima društva koje utiču na formiranje stavova pojedinaca, a koji će za svaki izazov ili problem uperiti prstom u – izbeglicu ili migranta. Bez osnova i rezona.

Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS godinama radi na unapređenju javnih politika i praksi u oblasti zaštite izbeglica i migranata kako bi se osiguralo puno poštovanje njihovih ljudskih prava i uspostavio efikasan sistem upravljanja migracijama u Republici Srbiji.

Publikaciju ”ONI I MI – (de)konstrukcija straha” autorke Tamare Vlaškalin, više savetnice u IDEAS-u, na srpskom jeziku možete preuzeti ovde.