Izbeglice i tražioci azila Azil i migracije

Raseljene osobe iz Ukrajine u Srbiji

Gotovo pet godina posle početka rata u Ukrajini, broj zahteva za privremenu zaštitu u Srbiji ponovo raste. Od januara do oktobra 2026. godine podneta su 694 zahteva, a u istom periodu 2025. godine 290. U ovoj analizi IDEAS objedinjuje dostupne zvanične podatke o privremenoj zaštiti, boravku, smeštaju i pristupu uslugama i poredi ih sa podacima za države članice Evropske unije.

Ključne poruke

  • Broj zahteva za privremenu zaštitu i broj osoba kojima je zaštita prvi put odobrena više su nego udvostručeni u prvih deset meseci 2026. godine, a najveći deo porasta zabeležen je od avgusta.
  • Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da obustavi neformalna odbijanja registracije i da obezbedi da Kancelarija za azil o svakom zahtevu donese pisanu i obrazloženu odluku.
  • Vlada treba da usvoji nacionalni plan za tranziciju iz privremene zaštite, kako bi korisnici koji ispunjavaju uslove mogli da pređu na drugi osnov boravka bez prekida zakonitog boravka.

O publikaciji

Privremena zaštita je od marta 2022. godine osnovni vid zaštite za osobe raseljene iz Ukrajine u Srbiji. Od 2024. godine traje dok postoje razlozi zbog kojih je uvedena, a pojedinačne odluke i dalje se donose i produžavaju na godinu dana. Korisnici imaju pravo na boravak, ličnu kartu, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, pravnu pomoć i pristup tržištu rada.

Analiza objedinjuje podatke Kancelarije za azil, Komesarijata za izbeglice i migracije, Ministarstva unutrašnjih poslova, Republičkog zavoda za statistiku, UNHCR-a i Eurostata. Pokazuje šta se iz zvaničnih evidencija može saznati o broju osoba pod zaštitom, njihovom boravku, smeštaju i pristupu uslugama, a šta ne može. Zamišljena je kao polazište za periodično ažuriranje podataka. Predloge izmena propisa IDEAS je objavio u dokumentu Od privremene zaštite do uređene tranzicije.

Glavni nalazi

Posle prvog talasa 2022. godine, kada je zaštita odobrena za 1.115 osoba, broj novih zahteva od 2023. do 2025. godine malo se menjao. Od januara do oktobra 2026. godine podneta su 694 zahteva, više nego u bilo kojoj celoj godini od 2023. do 2025, a zaštita je prvi put odobrena za 595 osoba. Broj zahteva najviše je porastao od avgusta, kada je EU novu zaštitu ograničila na osobe koje su ispunile vojnu obavezu u Ukrajini, ako ta obaveza za njih postoji. Srbija takav uslov nije uvela. Iz izveštaja Kancelarije za azil ne može se utvrditi da li su te dve pojave povezane.

Na kraju avgusta 2026. godine privremenu zaštitu u Srbiji imalo je 1.465 osoba, odnosno 0,22 na 1.000 stanovnika. U EU-27 taj odnos iznosio je 9,80, a u susednim državama članicama od 4,81 u Mađarskoj do 12,26 u Bugarskoj. Broj od 1.465 jednak je broju osoba kojima je zaštita odobrena ili produžena u prethodnih dvanaest meseci. Ministarstvo unutrašnjih poslova nije objavilo kako broji korisnike.

Odrasli muškarci činili su 48% podnosilaca zahteva od januara do oktobra 2026. godine, a godinu dana ranije 34%. Njihov udeo porastao je i u EU: od januara do avgusta 2026. godine činili su 38,3% osoba kojima je zaštita prvi put odobrena, a godinu dana ranije 30,7%. Podaci za Srbiju i EU obuhvataju različite grupe, pa se ne mogu neposredno porediti.

Na kraju 2025. godine važeću dozvolu boravka imalo je 1.787 državljana Ukrajine, najčešće iz porodičnih razloga ili zbog zapošljavanja. U Centru za azil u Vranju 26. oktobra 2026. godine boravilo je 137 korisnika privremene zaštite, više nego dvostruko u odnosu na januar, kada ih je bilo 58. Od 155 mesta slobodno je ostalo 18. Evidencije pokazuju koje su isprave izdate i koje su usluge korišćene, ali ne i koje potrebe nisu zadovoljene.

Preporuke

  • Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da obustavi neformalna odbijanja u policijskim upravama, da registruje svaki zahtev za privremenu zaštitu i da ga prosledi Kancelariji za azil. Zaštita koju osoba ima ili je imala u nekoj državi članici EU ne treba sama po sebi da bude prepreka za pristup postupku.
  • Kancelarija za azil treba da o svakom zahtevu odluči pisanom i obrazloženom odlukom, sa poukom o pravnom leku. Treba i da redovno objavljuje broj osoba koje imaju zaštitu, kojima je prvi put odobrena, produžena ili je prestala, uz objašnjenje kako se broje.
  • Vlada treba da usvoji nacionalni tranzicioni plan, uz izmene zakona, koji omogućava postepen prelazak na druge osnove boravka i priprema prestanak zaštite, uključujući dobrovoljan povratak u Ukrajinu kada uslovi to dozvole.
  • Statistika dozvola boravka treba posebno da prikaže osobe koje su ranije imale privremenu zaštitu, a statistika smeštaja KIRS-a pravni status smeštenih osoba.
  • Povremena anketa među raseljenim osobama, uključujući one koje žive na privatnim adresama, treba da pokaže kako ostvaruju pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje.

Analiza je pripremljena u okviru programa IDEAS-a Azil i migracije. Informacije o azilu i besplatnoj pravnoj pomoći na ukrajinskom i ruskom jeziku dostupne su na stranicama Informacije o azilu – UKR i Informacije o azilu – RUS.