Migranti Azil i migracije

Usklađivanje zakonodavstva Srbije o radnim migracijama sa pravom EU

Ključne poruke

  • Srbija treba da unapredi zaštitu stranih radnika usklađivanjem zakonodavstva i prakse u oblasti radnih migracija sa pravom EU.
  • Nosioci jedinstvene dozvole treba da imaju mogućnost promene poslodavca i zaštitu od oduzimanja dozvole isključivo zbog kratkotrajne nezaposlenosti.
  • Stranim radnicima treba omogućiti da prijave povrede prava, naplate neisplaćene zarade i dobiju podršku kroz pristupačne postupke i delotvornu zaštitu od odmazde.

O publikaciji

Srbija sve više postaje zemlja odredišta za radne migracije. Prema Migracionom profilu za 2025. godinu, zapošljavanje je bilo osnov za 67 % prvi put odobrenih privremenih boravaka, a krajem godine u Srbiji su po tom osnovu boravila 64.672 stranca, u odnosu na 49.147 godinu ranije.

Propisi koji uređuju zapošljavanje i boravak stranaca još nisu u potpunosti usklađeni sa pravom EU. Nosioci jedinstvene dozvole po pravilu mogu da promene poslodavca tek uz prethodnu saglasnost Nacionalne službe za zapošljavanje, radnik koji ostane bez posla ima 30 dana da zaključi novi ugovor, a podnošenjem predstavke inspekciji ne stiče automatski svojstvo stranke. Proces pristupanja EU je prilika da se ovi nedostaci otklone.

Preporuka mapira izmene propisa i mere za njihovo sprovođenje koje proizlaze iz osam direktiva EU relevantnih za radne migracije. Za svako od 13 pitanja navodi postojeći pravni okvir u Srbiji, zahtev za usklađivanje i odredbe prava EU na kojima se zasniva. Obuhvaćeni su Zakon o zapošljavanju stranaca, Zakon o strancima i povezani propisi o radu, agencijskom zapošljavanju, inspekcijskom nadzoru, besplatnoj pravnoj pomoći, postupcima i stečaju.

Jače garancije i zaštita stranih radnika od eksploatacije istovremeno štite domaće tržište rada i konkurentnost domaćih radnika.

Šta je potrebno uskladiti

Za usklađivanje sa pravom EU potrebno je:

  • Omogućiti promenu poslodavca uz obaveštavanje nadležnog organa, a za početak najmanje kada poslodavac teško krši obaveze.
  • Omogućiti nosiocima vize D jednu promenu poslodavca dok viza važi.
  • Produžiti rok za traženje novog posla sa 30 dana na tri meseca, odnosno šest posle dve godine sa dozvolom.
  • Obezbediti nastavak boravka i rada dok se odlučuje o produženju dozvole.
  • Definisati posebno eksploatatorske uslove rada.
  • Uvesti delotvorne postupke za pritužbe i zaštitu od otkaza i drugih oblika odmazde.
  • Omogućiti prijavu krivičnog dela i ostvarivanje prava žrtve bez obzira na boravišni status.
  • Obezbediti pravnu pomoć žrtvama krivičnih dela koje nemaju dovoljno sredstava.
  • Formalizovati identifikaciju i upućivanje žrtava trgovine ljudima.
  • Pre izvršenja rešenja o vraćanju informisati radnike o pravu na naplatu zarada i podnošenje pritužbe.
  • Propisati pretpostavku da je zarada bila najmanje minimalna i omogućiti naplatu i posle vraćanja i kada je poslodavac insolventan.
  • Uvesti odgovornost u lancima podugovaranja i jednaku zaštitu pri agencijskom zapošljavanju i radu preko platformi.
  • Omogućiti članovima porodice samostalni boravak u slučaju porodičnog nasilja i drugih posebno teških okolnosti.