Osobe sa invaliditetom Socijalna kohezija

Zakon o roditeljima negovateljima: preporuke za pravičnu i finansijski održivu primenu

Zakon o roditeljima negovateljima i negovateljima primenjuje se od 1. oktobra 2026. godine. Porodicama koje ispunjavaju uslove donosi mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz uplatu poreza i doprinosa za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. IDEAS ocenjuje da mera može bitno da ojača socijalnu sigurnost tih porodica. Četiri grupe rizika, međutim, mogu da je oslabe već u prvoj godini primene.

Novi predlog javne politike Zakon o roditeljima negovateljima i negovateljima: preporuke za pravičnu i finansijski održivu primenu ispituje četiri pitanja: da li su sredstva za isplate dovoljna i proverljivo obračunata, ko ispunjava uslov potpune zavisnosti, šta štiti porodicu od prekida podrške i kako je Zakon pripremljen. Za svako pitanje publikacija daje konkretnu preporuku Vladi, Narodnoj skupštini i Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Ključne poruke

  • Procena obuhvata nije proverljiva. Analiza efekata procenjuje oko 3.270 korisnika u 2026. godini, ali ne prikazuje kako je taj broj izveden iz 37.271 korisnika uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica.
  • Potrebna sredstva mogu biti znatno veća od planiranih. Analiza osetljivosti IDEAS-a daje od 5.341 do 8.999 korisnika i godišnji rashod od 5,80 do 9,77 milijardi dinara, odnosno 2,25 do 6,22 milijarde iznad referentnog obračuna.
  • Uslov potpune zavisnosti za odrasle nije dovoljno određen. Zakon ne propisuje ni kriterijume ni poseban postupak njegovog utvrđivanja, pa preti neujednačeno odlučivanje centara za socijalni rad.
  • Negovatelj nema zagarantovan odmor ni zamenu. Hrvatska svojim negovateljima priznaje četiri nedelje godišnjeg odmora i do dva meseca privremene sprečenosti. Srpski Zakon o tome ćuti.
  • Status je nespojiv sa radom i prestaje sa 65 godina. Takvo rešenje negovatelja isključuje sa tržišta rada i odstupa od ciljeva Evropske strategije o nezi.

Koliko mera zaista košta

Izveštaj o analizi efekata procenjuje 3.270 korisnika u 2026. godini i rashod od 591,5 miliona dinara za oktobar i novembar. Iz tog iznosa sledi implicitni mesečni trošak od 90.443 dinara po nosiocu statusa, što neto naknadu premašuje za 25.443 dinara. Bez objavljenog obračuna nije moguće proveriti strukturu poreza i doprinosa ni osnovicu za penzijsko osiguranje. Obračun uz to pretpostavlja nepromenjenu naknadu, iako se ona svakog 1. marta usklađuje sa nominalnim rastom prosečne neto zarade. Prvo usklađivanje predstoji 1. marta 2027.

IDEAS je zato izradio okvirnu analizu osetljivosti. Ona polazi od 37.271 korisnika uvećanog dodatka u februaru 2026. godine i primenjuje radne pretpostavke o smeštaju, radnom statusu, penziji i stopi podnošenja zahteva od 85 odsto. Tri scenarija razlikuju se po pretpostavljenom udelu odraslih koji bi ispunili uslov potpune zavisnosti.

ScenarioBroj korisnikaGodišnji rashod (mlrd RSD)Razlika prema referentnom obračunu
Referentni obračun iz analize efekata3.2703,55–
Scenario 1 – udeo odraslih 39,1%5.3415,80+2,25
Scenario 2 – udeo odraslih 74,0%7.4358,07+4,52
Scenario 3 – udeo odraslih 100%8.9999,77+6,22
Hrvatska stopa obuhvata, ilustracijaoko 12.00013,02+9,47

Uporedni primer pruža Hrvatska, koja ima sličan institut. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom navodi oko 7.000 korisnika statusa, odnosno 1,81 na hiljadu stanovnika. Srpska procena od 3.270 odgovara stopi od 0,50. Prenošenje hrvatske stope na Srbiju daje oko 12.000 korisnika.

Ko dobija status, a ko ne

Zakon uslovljava status odraslih potpunom zavisnošću od pomoći i nege drugog lica, ali ne uređuje ni kriterijume ni postupak njenog utvrđivanja. Ustavni sud je odlukom IU-49/2006 ograničio ovlašćenje ministra da pravilnikom uređuje sadržinu zakonskog prava. Uslov zato treba precizirati izmenama Zakona, a ne podzakonskim aktom.

Poseban rizik nastaje pri prelasku deteta u punoletstvo. Kod dece se dodatni uslov ne primenjuje. Porodica koja je godinama primala naknadu može da je izgubi na osamnaesti rođendan, bez jasnih kriterijuma po kojima se o tome odlučuje.

Garancije koje sprečavaju prekid podrške

Zakon dopušta obustavu isplate pre donošenja odluke o prestanku statusa. IDEAS predlaže da se obustava uslovi prethodnom proverom činjenica, mogućnošću izjašnjenja i obrazloženom odlukom protiv koje postoji delotvoran pravni lek.

Negovatelju nisu zagarantovani odmor ni zamena tokom bolesti. Usluga predah smeštaja traje do 45 dana godišnje i najviše 20 dana u kontinuitetu, ali se uređuje među uslugama smeštaja. Bez izričitog razgraničenja postoji rizik da se korišćenje predaha poistoveti sa smeštajem u ustanovu, koji isključuje status.

Otvoreno je i pitanje odnosa prema doživotnom mesečnom novčanom primanju iz člana 94 Zakona o socijalnoj zaštiti. IDEAS zagovara da ono ostane samostalno pravo koje se može ostvarivati uporedo sa penzijom. Status je, uz to, nespojiv sa radnim angažovanjem po bilo kom osnovu i prestaje sa navršenih 65 godina. Negovatelj time ostaje izvan tržišta rada tokom godina u kojima bi sticao staž.

Postupak pripreme i evropski okvir

Prilozi uz Predlog zakona prate obrasce uredbe iz 2019. godine, iako se od 31. marta 2025. primenjuje Uredba o analizi efekata propisa. Član 31 te uredbe dopušta primenu ranijeg režima na propise dostavljene na mišljenje pre početka njene primene. Razliku treba razjasniti objavljivanjem dokumentacije i mišljenja Republičkog sekretarijata za javne politike. Sama forma priloga nije dovoljna za zaključak o nezakonitosti postupka.

Analiza usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije nepotpuna je. Direktiva (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i negovatelja pripada Poglavlju 19. Ona uređuje prava zaposlenih negovatelja, uključujući pet dana odsustva radi nege i fleksibilne radne aranžmane. Evropska strategija o nezi i Preporuka Saveta EU o dugotrajnoj nezi polaze od toga da neformalna nega treba da bude izbor, a ne nužnost. Ministarstvo zato treba da dopuni analizu usklađenosti i da odvojeno oceni obaveze iz Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, propise EU i dokumente politike.

Kome je publikacija namenjena

Publikacija je pisana za narodne poslanike i Vladu, koji odlučuju o izmenama Zakona, i za Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, koje donosi podzakonske akte i objavljuje obračun. Koristi i centrima za socijalni rad koji Zakon primenjuju u prvostepenom postupku, organizacijama osoba sa invaliditetom i njihovih porodica, novinarima koji prate socijalnu politiku i istraživačima dugotrajne nege.

Povezane publikacije IDEAS-a

Propisi i izvori

Propisi Republike Srbije

Evropski i međunarodni okvir