Pilot projekat pod nazivom “Razvoj odgovornog poslovanja u Srbiji – Diverzitet u radu i zapošljavanju“ nastao je sa namerom da se pruži opšti uvid u proces razvoja i domete odgovornog poslovanja u Srbiji iz perspektive kapaciteta kompanija da upravljaju položajem tradicionalno ugroženih grupa odnosno grupa koje imaju otežan pristup tržištu rada i otezano uživanje soci ekonomskih prava u procesima rada i zapošljavanja. 

Potreba za posmatranjem odgovornog poslovanja iz ove perspektive dolazi prvenstveno iz realnih obaveza država i kompanija da, shodno svome statusu, obezbede nesmetano uživanje prava različitih grupa stanovništva odnosno pojedinaca. Kada govorimo o pravima konkretno i prvenstveno mislimo na korpus socio-ekonomskih prava kao i fundamentalni princip jednakosti odnosno zabrane neosnovanog razlikovanja/diskriminacije. Ovi standardi su uglavnom sadržani u važećim propisima iz oblasti radnog zakonodavstva i drugih zakona kao što je to Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o rodnoj ravnopravnosti ili Zakon o profesionalno rehabilitaciji osoba sa invaliditetom. Sposobnost kompanije da poštuju socio-ekonomska prava u okviru procesa rada ne proizlazi samo i nužno iz poštovanja važećih zakona. 

Naime, ne može se očekivati da će svi zaposleni imati dovoljno funkcionalnih znanja o pojedinačnim pravima i zakonskim obavezama, načinima njihove prime u radnim procesima, niti se može očekivati da će ih svi poštovati čak i kada su standardi jasni. Takođe se ne sme zanemariti da kulturni obrasci koji su, pogotovo u tranzicionim društvima, delom zasnovani na negativnim stereotipima i predrasudama prema različitim grupama često mogu biti snažniji nego poruke koje emituju zakoni pod pretnjom sankcije. Ukoliko ove predrasude i stereotipe uparimo sa akcijom, često dolazi do diskriminacije i drugih oblika nepravičnog tretmana, negativnu i neprijateljski nastrojenu radnu sredinu, konflikte među zaposlenima, itd. Stoga kompanije formiraju različite unutrašnje akt koje sadrže politike koje demonstriraju kompanijsku kulturu odnosno obrasce ponašanja koji su poželjni i oni koji su zabranjeni. Politike takođe uključuju i obavezne edukacije, sisteme nadzora, preventivnog delovanja, žalbe, nezavisne evaluacije kao i medijaciju. 

Što je uticaj kompanije na pojedince i zajednicu veći to su očekivanja i zahtevi javnosti u pogledu odgovornog poslovanja proporcionalno veći.  Zahtevi globalnog potrošačkog društva su jasni, niko ne želi niti će kupovati proizvod koji je nastao, disketno ili indirektno, na eksploataciji radne snage, degradirajućem tretmanu životinja, uništavanju životne sredine ili širenju diskriminatornih ideja i postupaka. 

Rastući zahtevi potrošača i različitih organizacija širom sveta postavljao pred srpske kompanije nove zahteve u pogledu formiranje identiteta kompanija odnosno brenda i kompanijske odgovornosti koji daleko prevazilaze dosadašnje jednokratne filantropske postupke već zahtevaju nove sisteme vraćana i podrške zajednice iz koje crpe svoj razvoj. 

Procesi uspostavljanja i osiguranja odgovornog poslovanju su po svojoj prirodi procesi uzajamne koristi kompanija, zaposlenih, potrošača i institucija sistema koje su u konstantnom procesu pomirivanja različite zahteva i potreba. Istraživanja i dobre prakse ukazuju na to da ukoliko kompanija ima razvijene sisteme upravljanja različitostima ona postaje konkretnija, smanjuje gubitke, ostvaruje veći profit, doprinosu smanjenju stope siromaštva i društvenoj stabilnosti. 

Stoga je Centra za istraživanje i razvoj društva IDEAS uz pokroviteljstvo Heinrich Boll fondacije i podršku Privredne komore Srbije želeo da ostvari osnovan uvid u trenutne napore kompanija i njihove potrebe po pitanju odgovornog poslovanje u odnosu na diverzitet. Kako bi zajedničkim naporima, kroz uspostavljanjem multi-sektorskog dijaloga, radio na formiranju pre svega „mekih“ mehanizama za podršku kompanijama u postizanju odgovornijeg poslovanja i održivog privrednog razvoja ali isto tako i na podršci u formiranju relevantnih nacionalnih privrednih i socijalnih politike koje su uzemljene u društvenoj i ekonomskoj realnosti.       

Publikaciju možete preuzeti ovde.