Rasistički stavovi u našem društvu i dalje su rašireni, a predrasude prema drugoj rasnoj, odnosno etničkoj grupi zasnovane na ”biološkoj” različitosti samo su zamenjene predrasudama zasnovanim na kulturnim i religijskim različitostima, upozorava Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasizma. Žrtve tzv. novog rasizma najčešće su izbeglice i migranti iz Afrike i sa Bliskog istoka koji trenutno borave na teritoriji Republike Srbije.

Negativne predrasude zasnovane na kulturnim i religijskim različitostima usmerene prema ovoj ranjivoj društvenoj grupi gotovo po pravilu povezuju se sa islamskom kulturom koja se doživljava kao pretnja za lokalno stanovništvo. Među najbrojnijim ”vestima” koje putem pojedinih ekstremno nacionalističkih medija i društvenih mreža šire strah i paniku jesu one koje upozoravaju da će izbeglice i migranti uništiti srpsku kulturu, da predstavljaju pretnju za srpski nacionalni identitet, ali i da je islam religija u čijoj je srži nasilje, te se neosnovano poistovećuje sa islamskim fundamentalizmom i terorizmom. Upravo ovakve manipulativne i netačne informacije generišu islamofobiju – specifičan ksenofobični sentiment koji svoje žrtve bira po kulturnoj i religijskoj pripadnosti.

Važno je znati da se ksenofobija, kao i rasna, verska i nacionalna mržnja i netrpeljivost javljaju u vremenima različitih kriza, poput pandemije, ali su i posledica političke klime koja obezbeđuje povratak ekstremno nacionalističkih ideja i praksi. Zato upozoravamo institucije, ali i celokupnu javnost da je ignorisanje i tolerisanje rasne diskriminacije i ksenofobije, koja sve češće iz verbalne pretnje prerasta u fizičko nasilje na ulicama, razarajuće za svako društvo, te da je rasizam zasnovan na kulturnim i religijskim razlikama jednako opasan kao i rasizam zasnovan na biološkim različitostima.

U suzbijanju ksenofobije i sličnih štetnih ideologija neophodna je efikasnija sistemska borba u društvu koja počinje edukacijom, posebno dece i mladih. Paralelno, neophodno je podići nivo medijske pismenosti stanovništva svih generacija, jer su upravo veštine kritičkog razmišljanja najefikasnije oružje u borbi protiv manipulativnog ponašanja ekstremno nacionalistički orijentisanih pojedinca i grupa koje, propagirajući antimigrantsku politiku, urušavaju vrednosti koje ni u jednom demokratskom društvu ne smeju biti upitne.