Kao organizacija koja se bavi razvojem javnih politika i pružanjem podrške različitim manjinskim i marginalizovanim grupama, Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS uspostavio je inovativan program pod nazivom „Glas izbeglica“, kako bi ponudio efikasniji i funkcionalniji model pružanja podrške izbeglicama i tražiocima azila u Srbiji kroz njihovu direktnu participaciju u mapiranju izazova i pronalaženju adekvatnih i ostvarivih rešenja. S druge strane, „Glas izbeglica“ omogućava kreiranje platforme koja će direktno doprineti povećanju socijalne kohezije i dobrobiti za društvo – kroz podsticanje uključenosti izbegličke populacije u život  zajednice, ali i prepoznavanje njihovih kapaciteta, kompetencija, znanja i veština koje mogu da ulože u izgradnju odgovornog i nekonfliktnog okruženja. Stvaranje takve atmosfere u društvu zahteva međusobnu saradnju. Stoga, rešavanje izazova sa kojima se suočavaju izbeglice i tražioci azila treba i mora da uključi članove ove grupe, njihova iskustva, stavove i mišljenja.

Ključne programske aktivnosti definisane su u celinama gde centralnu ulogu ima formiranje Saveta izbeglica. Kroz ovo telo omogućava se aktivno učešće izbeglica i tražilaca azila u formulisanju i prioritetizaciji problema sa kojima se susreću u svakodnevnom životu, uzimaju se u obzir njihova mišljenja i stavovi, razvijaju veštine individualnog i grupnog samozastupanja i jačaju neformalne mreže unutar svojih zajednica koja im omogućava bolje informisanje, ali i efikasniju komunikaciju sa svim akterima u društvu koji mogu da im pruže podršku.

Članstvo u Savetu izbeglica mogu, na dobrovoljnoj osnovi, ostvariti sve osobe koje su u Republici Srbiji stekle status izbeglica ili tražilaca azila. Iz redova članova Saveta biraju se predstavnici, ”lideri u zajednici” koji predstavljaju sponu između ove društvene grupe, IDEAS-a, ali i ostalih aktera čije su odluke i postupanje neophodni prilikom rešavanja problema. Izabrani članovi Saveta izbeglica odslikavaju i diverzitet među izbegličkom populacijom u pogledu pola, starosti, jezičke, etničke, verske, kulturne i druge različitosti, te predstavljaju ”društvo u malom”. 

Ključna uloga ”lidera u zajednici” jeste mapiranje izazova i prioritetnih problema kroz participativno istraživanje unutar zajednice ljudi koje povezuje zemalja porekla, ali i kulturološka bliskost i jezička sličnost. Ovakav kolaborativni pristup daje dragocene podatke, s obzirom da ne postoji etnička,  kulturološka, statusna, jezička ili bilo koja druga barijera između ”lidera u zajednici” i članova te zajednice, s jednim zajedničkim ciljem – da se dođe do prepoznavanja, razumevanja i formulisanja problema i pozitivne društvene promene, tj. poboljšanja kvaliteta života te društvene grupe. 

Ovaj segment podrazumeva pružanje podrške u sticanju kompetencija koje su neophodne za razvijanje veštine samozastupanja izbeglica i tražilaca azila. Razvijajući veštine samozastupanja, izbeglicama i tražiocima azila se pruža prilika da samostalno ostvaruju svoja prava na individualnom ili grupnom nivou, te da ujedno direktno utiču i na negativne stavove, predrasude, ali i učestalu diskriminatornu praksu u društvu. 

Kontinuirana komunikacija između ”lidera u zajednici” i članova te zajednice, kao i stvaranje Iijačanje neformalnih mreža, poboljšava informisanost ljudi, nudi pouzdane informacije i čini ih dostupnim, a s druge strane – artikulisani i formulisani izazovi, ali i predlozi rešenja, predočavaju se IDEAS-u, kao sponi između Saveta za izbeglice i sistema koji treba da im pruži podršku. Stoga je neophodno da predstavnici Saveta budu ljudi koji su u svojim zajednicama prepoznati kao osobe od poverenja. 

Iako broj izbeglica i tražilaca azila u Republici Srbiji nije velik, ne sme se zanemariti načelo ravnopravnosti, kao jedno od glavnih načela na kojima se gradi savremeno, demokratsko društvo u kojem svi ljudi imaju mogućnost da razvijaju svoje potencijale i ostvaruju prava koje im garantuju međunarodni ugovori, Ustav, zakoni i podzakonski akti. Takođe, izbeglice i tražioci azila jesu ljudi koji sa sobom nose određena znanja, veštine i kompetencije koje mogu biti kapital za zajednicu u kojoj žive. Iako je osnova članova Saveta za izbeglice etničko-kulturološki diverzitet, taj diverzitet se može videti i u stepenu obrazovanja pojedinaca, veština i profesionalnih kompetencija u različitim oblastima. Među njima se nalaze kako doktori nauka, tako i vrsne zanatlije, osobe koje govore više stranih jezika, ljudi sa visokim stepenom funkcionalne i digitalne pismenosti… Ono što im je zajedničko jeste spremnost da u svom punom kapacitetu doprinesu društvu u kojem žive – jer, sve je u ljudima!