Ministar unutrašnjih poslova doneo je Pravilnik o sadržini i izgledu obrazaca zahteva za azil i lične karte za tražioca azila, lice kojem je odobreno pravo na azil i lice kojem je odobrena privremena zaštita. Pravilnik je objavljen u „Službenom glasniku RS“, broj 74/2026 od 19. avgusta 2026. godine. Stupa na snagu 27. avgusta 2026. godine, a počinje da se primenjuje 1. oktobra 2026. godine. Danom početka njegove primene prestaje da važi pravilnik iz 2018. godine kojim su bila uređena ista pitanja.
Ključna novina odnosi se na lica kojima je odobreno pravo na utočište ili supsidijarna zaštita. Za njih se uvodi lična karta u standardnom kartičnom formatu, izrađena od polikarbonata, sa čipom, zaštitnim elementima i mašinski čitljivom zonom. Podaci na ispravi ispisuju se na srpskom i engleskom jeziku, a isprava sadrži i potpis imaoca. Na zahtev imaoca, u čip se upisuje kvalifikovani sertifikat za elektronski potpis, čime se omogućava kvalifikovano elektronsko potpisivanje i korišćenje elektronskih usluga koje podržavaju ovu funkcionalnost.
Druga sistemska novina jeste uključivanje evidencijskog broja stranca (EBS) u sve četiri vrste ličnih karata u sistemu azila. Prethodni obrasci nisu sadržali ovaj podatak, zbog čega su pri otvaranju računa u banci, ostvarivanju zdravstvene zaštite, upisu u školu ili zasnivanju radnog odnosa u praksi neretko zahtevana posebna uverenja. Uvrštavanje EBS-a u samu ispravu trebalo bi da smanji potrebu za pribavljanjem dodatne dokumentacije. Lične karte za tražioce azila i lica kojima je odobrena privremena zaštita i dalje se izdaju na kartonskom obrascu, uz dodavanje EBS-a.
Pravilnik menja i pravilo o jezičkoj dostupnosti obrasca zahteva za azil. Dok je raniji propis predviđao samo mogućnost prevođenja, novi propis prevod određuje kao obavezu.
Promena odgovara na dugogodišnji praktični problem na koji ukazuju i same izbeglice. Kartonske lične karte su zbog svog izgleda i ograničenog sadržaja podataka neretko izazivale nedoumice kod institucija i pružalaca usluga u pogledu njihovog statusa identifikacione isprave i načina korišćenja u konkretnim postupcima. Posledica su bile dodatne provere, zahtevi za dopunskom dokumentacijom i rizik od neujednačenog postupanja.
Uvođenje biometrijske isprave, uz evidencijski broj stranca i mogućnost elektronskog potpisivanja, povećava njenu identifikacionu i funkcionalnu vrednost. Očekivani efekti su smanjenje administrativnog opterećenja, efikasnije ostvarivanje prava i manje prostora za neujednačeno postupanje. Dvojezičnost isprave i ujednačen način upisa imena prema putnoj ispravi trebalo bi dodatno da smanje razlike u pisanju ličnih podataka između dokumenata, koje su do sada otežavale upravne i druge postupke.
Podjednako je značajna normativna promena u vezi sa prevodom obrasca zahteva za azil. Izričito propisivanje obaveze prevođenja jača procesne garancije tražilaca azila, smanjuje prostor za neujednačenu praksu i uspostavlja jasniji standard postupanja nadležnog organa.
Pravilnik ne sadrži prelazne odredbe kojima bi se uredilo važenje i zamena ličnih karata izdatih pre početka njegove primene. Stoga ostaje nejasno da li će se postojeće isprave koristiti do isteka roka važenja ili zameniti ranije, po kojem postupku i o čijem trošku. Pravovremeno i javno dostupno uputstvo Ministarstva bilo bi neophodno kako bi se sprečili zastoji u ostvarivanju prava.
Donošenje novog pravilnika predstavlja značajan iskorak u unapređenju pravne sigurnosti i institucionalne prepoznatljivosti lica kojima je odobreno pravo na azil. Uvođenjem savremene biometrijske isprave i evidencijskog broja stranca u obrasce svih ličnih karata stvaraju se normativne i tehničke pretpostavke za uklanjanje dela sistemskih prepreka koje su godinama otežavale ostvarivanje zakonom priznatih prava.
Stvarni domet reforme zavisiće, međutim, od njene dosledne i ujednačene primene. Neophodno je pratiti blagovremenost izdavanja i zamene isprava, njihovo prihvatanje u bankama, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama i kod poslodavaca, kao i to da li nove isprave zaista smanjuju administrativne prepreke i rizik od nejednakog postupanja.
IDEAS će kroz neposredan rad sa klijentima pratiti primenu pravilnika i njegove efekte na pristup pravima, dokumentovati uočene prepreke i nadležne organe i javnost obaveštavati o nalazima i preporukama za unapređenje prakse.