Iako je ravnopravnost žena i muškaraca jedna od osnovnih vrednosti svih modernih demokratija i uprkos izvesnom napretku u borbi protiv diskriminacije, ispred velikog broja žena u našem društvu nalazi se dugačak put do ostvarivanja pune rodne ravnopravnosti u praksi.
Podsećamo da upravo žene čine više od polovine svetskog stanovništva, ali i da su jedina većinska društvena grupa koja je češće izložena različitim oblicima diskriminacije. U posebno nepovoljnom položaju nalaze se žene koje žive u ruralnim područjima, a koje globalno čine čak četvrtinu populacije. Upravo su žene sa sela i u Srbiji prepoznate kao posebno ranjiva društvena grupa koja se češće suočava sa brojnim i ozbiljnim rodnim izazovima i problemima u gotovo svim oblastima života, pre svega na tržištu rada i zapošljavanja. Podsećamo da neplaćeni radni dan u kući najvećem broju žena u ruralnim područjima počinje rano ujutru, a završava se kasno uveče. Pod pritiskom partijarhalnog normativna, posao koji se podrazumeva da ga obavljaju isključivo žene jeste i briga o deci i starijim i bolesnim članovima porodice.
Žene sa sela u najvećem procentu doprinose neslavnoj rodnoj statistici kada je u pitanju posedovanje imovine i ekonomska zavisnost od muškaraca. Naime, u selima širom Srbije se čak 80 odsto kuća vodi na muškarce, a žene čine najveći procenat nezaposlenog i neaktivnog stanovništva. Život bez imovine i bilo kakvih ličnih primanja vodi ka još dubljem rodnom jazu u našem društvu, kao i feminizaciji siromaštva koje se ne reflektuje samo u materijalnom pogledu, nego i u posedovanju društvene moći i učestvovanju u odlučivanju.
Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS upozorava da je ženama koje žive u ruralnim krajevima pristup tržištu rada i zapošljavanja i dalje otežan, da su ženama sa sela često nepristupačne brojne usluge poput socijalne i zdravstvene zaštite, dok njihova participacija u javnom i političkom životu gotovo da ne postoji.
Ne treba zaboraviti da, uprkos uskraćenim brojnim pravima na tržištu rada i zapošljavanja, upravo žene imaju ključnu ulogu u održavanju i unapređenju ruralnih zajednica i smanjenju siromaštva. Zato, uz osmomartovske čestitke ženama, pozivamo sve muškarce da im priznanje odaju ne samo buketom cveća, nego ličnom i institucionalnom podrškom, te kreiranjem lokalnih politika kojima će se ženama omogućiti ekonomska samostalnost i ravnopravna participaciju, kako na tržištu rada i zapošljavanja, tako i u ostalim segmentima života.
Podsećamo da upravo žene čine više od polovine svetskog stanovništva, ali i da su jedina većinska društvena grupa koja je češće izložena različitim oblicima diskriminacije. U posebno nepovoljnom položaju nalaze se žene koje žive u ruralnim područjima, a koje globalno čine čak četvrtinu populacije. Upravo su žene sa sela i u Srbiji prepoznate kao posebno ranjiva društvena grupa koja se češće suočava sa brojnim i ozbiljnim rodnim izazovima i problemima u gotovo svim oblastima života, pre svega na tržištu rada i zapošljavanja. Podsećamo da neplaćeni radni dan u kući najvećem broju žena u ruralnim područjima počinje rano ujutru, a završava se kasno uveče. Pod pritiskom partijarhalnog normativna, posao koji se podrazumeva da ga obavljaju isključivo žene jeste i briga o deci i starijim i bolesnim članovima porodice.
Žene sa sela u najvećem procentu doprinose neslavnoj rodnoj statistici kada je u pitanju posedovanje imovine i ekonomska zavisnost od muškaraca. Naime, u selima širom Srbije se čak 80 odsto kuća vodi na muškarce, a žene čine najveći procenat nezaposlenog i neaktivnog stanovništva. Život bez imovine i bilo kakvih ličnih primanja vodi ka još dubljem rodnom jazu u našem društvu, kao i feminizaciji siromaštva koje se ne reflektuje samo u materijalnom pogledu, nego i u posedovanju društvene moći i učestvovanju u odlučivanju.
Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS upozorava da je ženama koje žive u ruralnim krajevima pristup tržištu rada i zapošljavanja i dalje otežan, da su ženama sa sela često nepristupačne brojne usluge poput socijalne i zdravstvene zaštite, dok njihova participacija u javnom i političkom životu gotovo da ne postoji.
Ne treba zaboraviti da, uprkos uskraćenim brojnim pravima na tržištu rada i zapošljavanja, upravo žene imaju ključnu ulogu u održavanju i unapređenju ruralnih zajednica i smanjenju siromaštva. Zato, uz osmomartovske čestitke ženama, pozivamo sve muškarce da im priznanje odaju ne samo buketom cveća, nego ličnom i institucionalnom podrškom, te kreiranjem lokalnih politika kojima će se ženama omogućiti ekonomska samostalnost i ravnopravna participaciju, kako na tržištu rada i zapošljavanja, tako i u ostalim segmentima života.