Deca i mladi Socijalna kohezija

Digitalni rizici po dete: gde počinje i gde se završava uloga centara za socijalni rad?

Ključne poruke

  • Digitalni prostor postao je sastavni deo života deteta, pa se u njemu sve češće pojavljuju i rizici koji zahtevaju reakciju centara za socijalni rad (CSR). Digitalni kontekst zato mora postati deo redovne procene bezbednosti, razvoja, prava i porodičnog funkcionisanja deteta.
  • Međunarodni standardi i domaći propisi daju osnov za zaštitu deteta, ali ne pružaju jedinstven odgovor na to šta stručni radnik radi nakon prijema prijave, koje podatke prikuplja, kako procenjuje rizik i kako dokumentuje svoju odluku.
  • CSR ne sprovodi istragu i ne mora da dokaže protivpravnu radnju da bi započeo procenu i pružio podršku detetu. Utvrđivanje identiteta učinioca, autentičnosti sadržaja i odgovornosti pripada policiji, javnom tužilaštvu i sudu.
  • Stručni radnici treba da odluče da li postoji rizik po dete i koliko je hitan, koje informacije su potrebne za procenu, kako uključiti dete i roditelje, koju podršku pružiti i kada obavestiti druge organe. U digitalnom kontekstu moraju odlučiti i o obimu uvida u komunikaciju, postupanju sa elektronskim materijalima i načinu dokumentovanja odluke.
  • Odgovori na ova pitanja ne mogu zavisiti samo od procene pojedinačnog stručnog radnika niti od jedne profesije ili institucije. Potrebno je razviti stručni konsenzus zasnovan na pravima deteta, iskustvima iz prakse i jasnoj podeli odgovornosti.
  • Bez takvog okvira praksa će ostati neujednačena i zavisna od iskustva pojedinaca. Posledice mogu biti zakašnjela zaštita deteta, nepotreban uvid u njegovu privatnost, neodgovarajuće postupanje sa podacima i različito postupanje u sličnim situacijama.
  • Publikacija izdvaja dvanaest oblasti koje je potrebno urediti, od procene i podrške detetu do dokumentovanja, međusektorske saradnje i stručne podrške zaposlenima.

O publikaciji

Ekspertski komentar „Digitalni rizici po dete: gde počinje i gde se završava uloga centara za socijalni rad?“ bavi se pitanjem koje se u praksi CSR-a otvara sve češće, a još nije sistemski uređeno: kako stručni radnik postupa kada se rizik po dete pojavi na društvenim mrežama, u onlajn igrama, na digitalnim platformama ili u privatnoj elektronskoj komunikaciji.

Publikacija polazi od međunarodnih standarda zaštite prava deteta u digitalnom okruženju i domaćih propisa i protokola koji uređuju pojedine delove problema. U fokusu su pitanja od kojih zavisi svaka pojedinačna odluka: šta CSR može i treba da utvrđuje radi zaštite deteta, gde počinje nadležnost drugih organa i kako uskladiti bezbednost deteta sa njegovim pravom na privatnost i učešće.

Cilj komentara nije da ponudi unapred pripremljen odgovor za svaku situaciju, već da izdvoji otvorena stručna i pravna pitanja, podstakne razmenu iskustava i stručnu diskusiju i posluži kao polazna osnova za dalji rad u ovoj oblasti. To uključuje razvoj stručnog metodološkog uputstva, praktičnog vodiča, modela postupanja, programa obuka i mehanizama kontinuirane stručne podrške.

Šta publikacija sadrži

Komentar polazi od standarda sadržanih u Konvenciji o pravima deteta, Opštem komentaru broj 25 Komiteta UN za prava deteta, Preporuci Saveta Evrope CM/Rec(2018)7 i evropskoj strategiji za bolji internet za decu BIK+. Zatim mapira domaći okvir, od Ustava i Porodičnog zakona do propisa o socijalnoj zaštiti, zaštiti podataka o ličnosti, informacionoj bezbednosti i visokotehnološkom kriminalu.

Središnji deo obrađuje sedam grupa izazova iz prakse: starosne granice digitalnih platformi, procenu rizika i granice nadležnosti CSR-a, odnos privatnosti i bezbednosti deteta, roditeljsku odgovornost, postupanje sa elektronskim materijalima, položaj deteta u konkretnom događaju i međusektorsku saradnju. Posebna pažnja posvećena je sadržaju koji može biti izmenjen ili generisan veštačkom inteligencijom.

Publikacija se završava sa dvanaest oblasti koje je potrebno urediti kako bi stručni radnici donosili sigurnije, obrazloženije i ujednačenije odluke. Sve tvrdnje i zaključci oslonjeni su na 19 domaćih i međunarodnih pravnih i stručnih izvora.

Kome je publikacija namenjena

Publikacija je namenjena pre svega stručnim radnicima, supervizorima, pravnicima i rukovodiocima u CSR-u. Korisna je i donosiocima odluka, drugim ustanovama socijalne zaštite, školama, policiji, javnom tužilaštvu, sudovima, organizacijama civilnog društva i stručnoj javnosti koja prati zaštitu prava deteta u digitalnom okruženju.

Komentar može da posluži za brzu orijentaciju o tome šta postojeći okvir uređuje, a koja pitanja ostavlja otvorenim. Može biti podsticaj za razmenu iskustava i dilema iz prakse i polazna osnova za razvoj metodologije, praktičnih alata, obuka i ujednačenijih modela postupanja.

Kako citirati: Antić, V., Bošnjaković, I. i Milanović, M. (2026). Digitalni rizici po dete: gde počinje i gde se završava uloga centara za socijalni rad? Centar za istraživanje i razvoj društva IDEAS i Udruženje pravnika socijalne zaštite „Argument“.