Ključne poruke:
U Evropskoj kući u Beogradu 24. novembra 2025. godine predstavljeni su nalazi Posebnog izveštaja Poverenika za zaštitu ravnopravnosti o diskriminaciji žena u Srbiji. Događaj je okupio oko 90 učesnika i učesnica iz institucija, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, privrede, medija i aktivističkih inicijativa za ženska ljudska prava. Predstavljanje je organizovano u susret kampanji 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, u okviru projekta „Zaustavimo nasilje – Ostvarimo ravnopravnosti“, koji zajednički sprovode agencije UN-a u Srbiji, UNDPA, UNFPA, UNICEF i UN Women, u parnterstvu sa Vladom Republike Srbije, uz podršku Vlade Švedske.
Poseban izveštaj obuhvata period od 2015. do 2025. godine i predstavlja nastavak institucionalnog praćenja položaja žena i primene antidiskriminacionih propisa u Srbiji. Tokom predstavljanja istaknuto je da je tokom 2024. godine podnet najveći broj pritužbi zbog diskriminacije po osnovu pola u poslednjoj deceniji, kao i da praksa pokazuje da mehanizmi zaštite postoje, ali da su za delotvorniji odgovor potrebni brži postupci, jasniji standardi i snažnija međusektorska saradnja.
Nalazi izveštaja ukazuju da se diskriminacija žena i dalje reprodukuje kroz različite oblasti društvenog života. Posebno su istaknuti nejednak položaj žena na tržištu rada, sankcionisanje materinstva i roditeljstva u profesionalnom okruženju, nevidljiv i nepriznat teret brige i nege, široka rasprostranjenost rodno zasnovanog nasilja, uključujući njegove digitalne oblike, kao i ograničen stvarni uticaj žena u političkom i javnom životu uprkos formalnoj zastupljenosti. Izveštaj dodatno ukazuje na teži položaj Romkinja, žena sa invaliditetom, žena koje žive u siromaštvu, žena iz ruralnih područja, LGBT+ žena, izbeglica, migrantkinja, starijih žena i žena koje same brinu o deci.
Konferenciju je otvorila poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković porukom da je „prisustvo dozvoljeno, ali je glas ograničen“, ukazujući da formalna jednakost ne znači nužno i ravnopravan položaj žena u praksi. Direktorka UN Women Srbija Milana Rikanović ocenila je da izveštaj pokazuje da diskriminacija žena nije epizodna, već strukturna, i da zato zahteva sveobuhvatan odgovor institucija i partnera.
Program je obuhvatio i tri panela posvećena ulozi institucija, civilnog društva i privatnog sektora u unapređenju rodne ravnopravnosti. U diskusijama je posebno naglašena potreba za unapređenjem rodne statistike i praćenja položaja žena, kako bi mere bile zasnovane na dokazima. Predstavnice civilnog društva ukazale su da se nalazi izveštaja u velikoj meri poklapaju sa iskustvima sa terena i da jaz između pravnog okvira i prakse ostaje ozbiljan izazov. U okviru panela koji je obuhvatio predstavnike privatnog sektora predstavljene su politike koje mogu doprineti ravnopravnijem radnom okruženju, uključujući fleksibilne modele rada, podršku roditeljstvu, napredovanju žena i veću pažnju prema ženskom zdravlju.
Predstavljanje izveštaja dodatno je potvrdilo da borba protiv diskriminacije žena ne može ostati na nivou normativnih garancija. Nalazi ukazuju na potrebu da se zaštita žena doslednije prevodi u institucionalnu praksu, dostupne mehanizme podrške i javne politike zasnovane na podacima.